„Sat za planetu Zemlju“: ujedinjenje sveta u borbi protiv klimatskih promena

Hajde da se odazovemo pozivu Svetske organizacije za zaštitu prirode WWF i da se večeras 23.03.2024.godine u 20.30 časova, pridružimo globalnoj akciji „Sat za planetu Zemlju“ i na taj način doniramo jedan sat našeg vremena prirodi.

Svake godine ljudi širom sveta okupljaju se kako bi učestvovali u „Satu za planetu Zemlju“, simboličnom događaju koji podstiče pojedince, zajednice i kompanije da na jedan sat isključe nebitna svetla kao snažan simbol njihove posvećenosti planeti. Osnovan od strane WWF 2007. godine, „Sat za planetu Zemlju“ je od tada prerastao u svetski pokret, jačajući svest o hitnoj potrebi za delovanjem u vezi sa klimatskim promenama i inspirišući kolektivne napore za zaštitu životne sredine. Održavajući se svake godine poslednje subote marta, „Sat za planetu Zemlju“ prevazilazi geografske granice i kulturne razlike, ujedinjujući milione ljudi iz različitih sredina u zajedničkom trenutku razmišljanja i akcije.

Gašenjem svetla na 60 minuta, učesnici pokazuju svoju podršku održivom razvoju i posvećenost smanjenju potrošnje energije, smanjenju emisije ugljenika i očuvanju prirodnih resursa.

Republika Srbija se u ovu akciju uključila 2009. godine. Važno je istaći da se broj gradova i opština koje učestvuju povećava iz godine u godinu, tako je prošle godine bilo više od 70 učesnika koji su isključili javnu rasvetu ili rasvetu znamenitosti kulture i istorije.

Bojana Bogojevic – Women In Sustainability

„Sat za planetu Zemlju“ služi kao dirljiv podsetnik na hitnost rešavanja klimatskih promena i njihovih dalekosežnih posledica na planetu i njene stanovnike.

Kako efekti globalnog zagrevanja postaju sve očigledniji, od ekstremnih vremenskih prilika do porasta nivoa mora i gubitka biodiverziteta, potreba za usaglašenim delovanjem u borbi protiv klimatskih promena nikada nije bila veća. „Sat za planetu Zemlju“ pruža mogućnost pojedincima, organizacijama i vladama da ponovo potvrde svoju posvećenost pravipnom upravljanju životnom sredinom, dok inspirišu druge da prihvate održive prakse u svom svakodnevnom životu. Pored svog simboličkog značaja, „Sat za planetu Zemlju“ je katalizovao opipljive promene tako što je pokrenuo razgovore i pokrenuo inicijative koje predvodi zajednica. Od lokalnih događaja koji promovišu obnovljivu energiju do edukativnih radionica i aktivnosti sadnje drveća, „Sat za planetu Zemlju“ osnažuje pojedince da svojom aktivnošću naprave razliku i utiču na pozitivne promene usmerene ka očuvanju životne sredine u okviru svojih sfera uticaja. Štaviše, „Sat za planetu Zemlju“ pojačava ulogu kompanija i donosioca odluka u unapređenju održivosti. Kompanije su iskoristile „Sat za planetu Zemlju“ kao priliku da pokažu svoju posvećenost društvenoj odgovornosti preduzeća, implementirajući energetski efikasne mere i podržavajući ekološke prakse. Slično tome, lideri vlada su iskoristili „Sat za planetu Zemlju“ kao priliku da istaknu i potvrde svoju posvećenost klimatskim akcijama, otkrivajući politike i investicije koje imaju za cilj smanjenje karbonskog otiska i promovisanje čistih tehnologija. Dok se svet nastavlja da bori sa dalekosežnim implikacijama klimatskih promena, „Sat za planetu Zemlju“ predstavlja svetionik nade, podstičući osećaj globalne solidarnosti i osnažujući pojedince da budu deo rešenja. Udruživanjem snaga u trenucima kolektivne akcije, ljudi širom sveta, ma gde de nalazili mogu doprineti održivijoj budućnosti za generacije koje dolaze.

Bojana Bogojević

Diplomirani pravnik sa položenim pravosudnim ispitom

Specijalista za korporativno upravljanje

Expert za EU

Climate Change Teacher

Climate Reality Leader

UNITAR Virtual Ambassador

Honorary Executive Director for SDG Education UNAccc Institute

Global Council for The Promotion of International Trade – Director General for Western Balkans

Tekst objavljen i od :

https://borba-online.rs/sat-za-planetu-zemlju-ujedinjenje-sveta-u-borbi-protiv-klimatskih-promena/ : „Sat za planetu Zemlju“: ujedinjenje sveta u borbi protiv klimatskih promena https://najboljamamanasvetu.com/sat-za-planetu-zemlju-ujedinjenje-sveta-u-borbi-protiv-klimatskih-promena/65fee5c519612d69d7343d9d : „Sat za planetu Zemlju“: ujedinjenje sveta u borbi protiv klimatskih promena

UTICAJ KLIMATSKIH PROMENA NA ZDRAVLJE LJUDI

Termin „klimatske promene“ odnosi se na trajne promene temperature, padavina i drugih atmosferskih okolnosti na Zemlji. Klimatske promene su uglavnom podstaknute  ljudskim aktivnostima, posebno emisijom gasova staklene bašte kao što su ugljen-dioksid i metan u atmosferu. Napred bavedeni gasovi g zarobljavaju toplotu, što dovodi do fenomena zagrevanja koji je prepoznat kao efekat staklene bašte.

Klimatske promene imaju dalekosežne posledice, uključujući porast  globalnih temperatura, otapanje ledenih kapa i glečera, periodične i intenzivnije vremenske pojave i transformacije u ekosistemima i fauni. Posledice klimatskih promena utiču na različite aspekte ljudskog postojanja, uključujući poljoprivredu, zdravstvo i ekonomiju.

Uticaj klimatskih promena na ljudsko zdravlje je značajan i višestruk. Klimatske promene dovode do  porasta oboljenja povezanih sa toplotom, pogoršavaju  kvalitet vazduha i podstiču porast broja bolesti. Štaviše, mogu dopvesti do nestabilnosti snabdevanja  hranom i vodom, utičući na ishranu i izazivajući bolesti koje se prenose vodom. Klimatske promene takodje utiču na mentalno blagostanje  jer mogu uticati  na promene  koje proističu iz ekstremnih vremenskih pojava. Ove zdravstvene posledice zahtevaju sveobuhvatne pristupe za ublažavanje i prilagođavanje posledica klimatskih promena, sa ciljem očuvanja dobrobiti ljudi. Raseljavanje uzrokovano ekstremnim vremenskim pojavama i naporom suočavanja sa klimatskim katastrofama može doprineti problemima mentalnog zdravlja.

Povišene temperature mogu dovesti do porasta bolesti povezanih sa toplotom, kao što je  toplotni udar . Pogoršanje kvaliteta vazduha zbog povećanog zagađenja može pogoršati respiratorna stanja poput astme i dovesti do više respiratornih infekcija. Klimatske promene imaju potencijal da prošire geografski obim bolesti kao što su malarija i denga groznica, pošto toplije temperature olakšavaju proliferaciju vektora koji prenose bolesti u novim regionima. Promene u klimi mogu uticati na proizvodnju hrane i dostupnost vode, što kulminira neuhranjenošću i bolestima koje se prenose vodom.

Sve napred navedeno predstavlja  samo nekoliko primera koji ilustruju bezbroj načina na koje klimatske promene mogu uticati na zdravlje ljudi.

Zarazne bolesti

Klimatske promene imaju dubok uticaj na prenošenje zaraznih bolesti. Kako temperature rastu, prenosioci bolesti kao što su komarci i krpelji proširuju svoja staništa, što dovodi do povećanja vektorskih bolesti poput malarije, denga groznice i lajmske bolesti. Pored toga, promena obrazaca padavina može stvoriti plodno tlo za ove vektore, dodatno pogoršavajući širenje bolesti.

+ Širenje staništa komaraca

  + Povećan rizik od prenošenja malarije

  + Veća incidencija denga groznice

Povišene temperature i bolesti povezane sa toplotom

Povišene  globalne temperature takođe predstavljaju značajnu pretnju ljudskom zdravlju u vidu bolesti povezanih sa toplotom. Toplotni talasi, koji su sve češći i intenzivniji zbog klimatskih promena, mogu dovesti do toplotne iscrpljenosti, toplotnog udara, pa čak i smrti. Posebno su ugrožene osetljivi delovi  populacije kao što su starije osobe, deca i oni sa već postojećim zdravstvenim stanjima.

+ Toplotni talasi i njihova frekvencija

  + Povećani slučajevi toplotne iscrpljenosti

  + Veća incidenca toplotnog udara

Zagađenje vazduha i respiratorne bolesti

Klimatske promene doprinose sve lošijem kvalitetu vazduha, što štetno utiče na zdravlje respiratornih organa. Sagorevanje fosilnih goriva i ispuštanje gasova staklene bašte u atmosferu ne samo da doprinose klimatskim promenama već i dovode do stvaranja štetnih zagađivača .Produžena izloženost  zagađivačima može izazvati ili pogoršati respiratorna stanja kao što su astma, bronhitis i hronična opstruktivna plućna bolest (HOBP).

  + Zagađenje vazduha i njegovi izvori

  + Povećani nivoi zagađivača

  + Pogoršanje respiratornih bolesti

Mentalno zdravlje i klimatske promene

Uticaji klimatskih promena se protežu izvan fizičkog zdravlja, utičući i na mentalno blagostanje. Promene životne sredine i ekstremni vremenski događaji povezani sa klimatskim promenama mogu dovesti do povećanog psihičkog stresa, anksioznosti, depresije i posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP). Raseljavanje usled prirodnih katastrofa, gubitak sredstava za život i neizvesna budućnost  doprinose slabljenju mentalnog zdravlja.

+ Psihološki problemi i klimatske promene

  + Anksioznost i depresija

  + Posttraumatski stresni poremećaj

Osetljiva populacija

Određene populacije su ranjivije na zdravstvene uticaje klimatskih promena. To uključuje zajednice sa niskim prihodima, autohtono stanovništvo, decu, starije osobe i pojedince sa već postojećim zdravstvenim stanjima. Populacije stanovništva koje su navedene  imaju ograničen pristup zdravstvenoj zaštiti, suočavaju se sa socioekonomskim izazovima i mogu biti više izloženi rizicima po životnu sredinu. Rešavanje ovih dispariteta je ključno za ublažavanje zdravstvenih efekata klimatskih promena.

Strategije prilagođavanja i ublažavanja

Da bi se minimizirali zdravstveni rizici povezani sa klimatskim promenama, od suštinske je važnosti da se implementiraju i strategije prilagođavanja i ublažavanja. Adaptacija uključuje izgradnju otpornosti i spremnosti unutar zajednica da se nose sa promenljivom klimom, dok se ublažavanje fokusira na smanjenje emisije gasova staklene bašte kako bi se sprečile dalje klimatske promene.

   + Strategije prilagođavanja:

  + Sistemi ranog upozorenja za ekstremne vremenske prilike

  + Poboljšana infrastruktura zdravstvene zaštite

  + Strategije ublažavanja:

  + Prelazak na čiste i obnovljive izvore energije

  + Promovisanje održivog transporta

Na samom kraju ovog verujem nadasve zanimljivog i edukativnog teksta možemo zaključiti da klimatske promene predstavljaju značajnu pretnju ljudskom zdravlju, utičući na različite aspekte blagostanja. Od širenja zaraznih bolesti do bolesti povezanih sa toplotom, respiratornih problema i opterećenja mentalnog zdravlja, posledice su široke. Od ključnog je značaja da odmah preduzmemo mere da bismo ublažili klimatske promene i primenili strategije prilagođavanja kako bismo zaštitili zdravlje pojedinaca i zajednica širom sveta.

Aktivno se baveći rešavanjem pitanja klimatskih promena i njihovog uticaja na zdravlje , možemo stvoriti zdraviju i održiviju budućnost za generacije koje dolaze.

Napomena: Tekst je u januarskom broju lista The Ambassador 2024 objavljen u USA pod nazivom The Ramificatiion of Climate Change on Human Health.

https://theambassador.globalgoodwillambassadors.org/theambassadorjanuary2024issue421#page=85: UTICAJ KLIMATSKIH PROMENA NA ZDRAVLJE LJUDI

Bojana Bogojević

Diplomirani pravnik sa položenim pravosudnim ispitom

Specijalista za korporativno upravljanje

Expert za EU

UN Accredited Climate Change Teacher

Climate Reality Leader

UNITAR Virtual Ambassador

Honorary Executive Director for SDG Education UNAccc Institute

Global Council for The Promotion of International Trade – Director General for Western Balkans

Tekst objavljen i od :

https://borba-online.rs/uticaj-klimatskih-promena-na-zdravlje-ljudi/: UTICAJ KLIMATSKIH PROMENA NA ZDRAVLJE LJUDI https://www.mojpedijatar.co.rs/uticaj-klimatski-promena-na-zdravlje-ljudi/: UTICAJ KLIMATSKIH PROMENA NA ZDRAVLJE LJUDI https://najboljamamanasvetu.com/uticaj-klimatskih-promena-na-zdravlje-ljudi/65e37746cab66369cd014a3e : UTICAJ KLIMATSKIH PROMENA NA ZDRAVLJE LJUDI

MINIMALNA ZARADA  U REPUBLICI SRBIJI ZA 2024. GODINU

Na osnovu člana 112.  Zakona o radu,  Republike Srbije ( Službeni glasnik RS, br. 24/2005, 61/2005, 54/2009, 32/2013, 75/2014, 13/2017 – odluka US, 113/2017 i 95/2018 – autentično tumačenje) Vlada Republike Srbije  usvojila je  Odluku o iznosu minimalne cene rada koja se odnosi na period januar – decembar 2024.godine. Odluka je objavljena u „Službenom glasniku RS“, broj 79 od 15.9.2023. godine.

Minimalna cena rada, bez poreza i doprinosa za obavezno socijalno osiguranje za narednu godinu iznosiće 271 dinar (neto) po radnom času i primenjivaće se od 01.01.2024.godine.

Zaposleni ima pravo na minimalnu zaradu za standardni učinak i vreme provedeno na radu.

Bitno je razjasniti j da je odredbama Zakona o radu regulisano da se minimalna zarada određuje na osnovu minimalne cene rada utvrđene u skladu sa zakonom, vremenom provedenim na radu i poreza i doprinosa koji se plaćaju iz zarade.

Poslodavac je dužan da minimalnu zaradu isplati zaposlenom u visini koja se određuje na osnovu odluke o minimalnoj ceni rada koja važi za mesec u kojem se vrši isplata.

Opštim aktom, odnosno ugovorom o radu utvrđuju se razlozi za donošenje odluke o uvođenju minimalne zarade.

Nakon što istekne rok od šest meseci od donošenja odluke kojom se  uvodi minimalna  zarada poslodavac je dužan da obavesti reprezentativni sindikat o razlozima za nastavak isplate minimalne zarade.

Minimalna cena rada ne može se utvrditi u nižem iznosu od minimalne cene rada utvrđene za prethodnu godinu.

Imajući u vidu najnovije povećanje minimalne zarade  neto minimalna zarada za isplate u toku 2024. godine će iznositi:

  • za mesec sa 160 radnih sati:43.360,00 dinara.
  • za mesec sa 168 radnih sati: 45.528,00 dinara.
  • za mesec sa 176 radnih sati: 47.696,00 dinara.
  • za mesec sa 184 radna sata: 49.864,00 dinara.

Iznosi bruto minimalne zarade za isplate od 1. januara 2024. godine će iznositi (u skladu sa predloženim novim poreskim oslobođenjem od 25.000 dinara):

  • za mesec sa 160 radnih sati: 58.288,16 dinara.
  • za mesec sa 168 radnih sati: 61.380,89 dinara.
  • za mesec sa 176 radnih sati: 64.473,61 dinar.
  • za mesec sa 184 radna sata: 67.566,34 dinara.

Minimalna cena rada za 2024. godinu uvećana je za 17, 83% u odnosu na minimalnu cenu rada iz 2023. godine.

Sve isplate minimalne zarade zaključno sa 31.12.2023. godine vrše se po 201,22 dinara neto po radnom času a sve isplate koje se vrše od 1.1.2023. godine se vrše po 230,00 dinara po radnom času, bez obzira na mesec za koji se vrši isplata.

Na samom kraju važno je  podsetiti da se sve isplate minimalne zarade zaključno sa 31.12.2023. godine vrše po 230 dinara neto po radnom času a sve isplate koje se vrše od 1.1.2024. godine se vrše po 271 dinar po radnom času, bez obzira na mesec za koji se vrši isplata.

Bojana Bogojević

Diplomirani pravnik sa položenim pravosudnim ispitom

Specijalista za korporativno upravljanje

Expert za EU

UN Accredited Climate Change Teacher

Climate Reality Leader

Zasadi drvo Ambasador

Honorary Executive Director for SDG Education UNAccc Institute

Global Council for The Promotion of International Trade – Director General for Western Balkans

Tekst objavljen i od :

https://najboljamamanasvetu.com/minimalna-zarada-u-republici-srbiji-za-2024-godinu/6516b0c0c1e4db047ebe2fa1: MINIMALNA ZARADA  U REPUBLICI SRBIJI ZA 2024. GODINU https://www.mojpedijatar.co.rs/minimalna-zarada-u-republici-srbiji-za-2024-godinu/: MINIMALNA ZARADA  U REPUBLICI SRBIJI ZA 2024. GODINU

ZAŠTITA OD OTKAZA UGOVORA O RADU ( za vreme drugog stanja i odsustva sa rada radi nege i posebne nege deteta)

U izuzetno velikom broju mi se javljaju buduće i sadašnje mame koje muči nedoumica da li mogu dobiti otkaz od strane poslodavca ukoliko ostanu u drugom stanju ili se nalaze na nekom od odsustva na koje imaju pravo nakon porođaja , a isto tako mi se javljaju sa druge strane poslodavci koji su dali otkaz zaposlenoj ili se suočavaju sa obaveštenjem zaposlene da je u drugom stanju.

Vreme je da razrešimo ovu pravnu nedoumicu obema stranama.

Na samom početku važno je naglasiti da se ovaj pravni tekst i pojašnjenje odnosi samo ukoliko je zaposlena žena zasnovala radni odnos. Bez obzira da li je radni odnos zasnovan na neodređeno ili određeno vreme pravno rešenje ovog problema je isto.

Posebna zaštita žena za vreme trajanja drugog stanja  i nakon porođaja regulisana je kako Ustavom, koji je najviši  pravni  akt  Republike Srbije, tako i Zakonom o radu koji kao posebni zakon reguliše prava i obaveze poslodavaca i zaposlenih po osnovu rada. Žene su  takođe zaštićene  Konvencijom 183 Međunarodne organizacije rada.

U tom smislu, Zakon o radu predviđa posebnu zaštitu od otkaza za ovu kategoriju zaposlenih.

Imajući u vidu da u određenim situacijama i otac deteta takođe ima pravo da koristi porodiljsko odsustvo, odsustvo sa rada radi nege deteta i odsustvo sa rada radi posebne nege deteta, u ovim  slučajevima i  on takođe uživa zaštitu od otkaza.

 U članu 187. Zakon o radu predviđena je posebna zaštita od otkaza ugovora o radu.

Za vreme trudnoće, porodiljskog odsustva, odsustva sa rada radi nege deteta i odsustva sa rada radi posebne nege deteta poslodavac ne može zaposlenom da otkaže ugovor o radu.  Zaposlenom licu koje je zasnovalo radni odnos na određeno vreme , rok za koji je ugovorom zasnovao radni odnos na određeno vreme produžava se do isteka korišćenja prava na odsustvo.

Šta se dešava ukoliko poslodavac zaposlenom licu otkaže ugovor?

Zakonom o radu, predviđa se i ništavost otkaza Ugovora o radu ( otkaz je bez pravnog dejstva )  ukoliko  je poslodavcu na dan otkaza, odnosno donošenja rešenja o prestanku radnog odnosa,  poznato da je zaposlena u drugom stanju ili mu zaposlena u roku od 30 dana od dana dostave rešenja o prestanku radnog odnosa  dostavi potvrdu o trudnoći ovlašćenog organa ili drugog nadležnog organa.

 Dakle, rešenje o otkazu ugovora o radu bilo bi ništavo u slučaju ako bi u momentu donošenja rešenja o otkazu ugovora o radu poslodavcu bilo poznato da je zaposlena trudna, odnosno da zaposleni koristi porodiljsko odsustvo, odsustvo sa rada radi nege deteta ili odsustvo sa rada radi posebne nege deteta, ili ako bi ga zaposlena u roku od 30 dana od prijema otkaza, obavestila o tome da se nalazi u drugom stanju  i o tome dostavila potvrdu ovlašćenog lekara ili drugog nadležnog organa.

U slučaju da poslodavac donese rešenje o prestanku radnog odnosa uprkos postojanju okolnosti zbog kojih zaposlena  uživa zaštitu od otkaza, zaposlena ima pravo da se obrati nadležnoj  inspekciji rada radi preduzimanja mera u cilju otklanjanja nezakonitosti, kao i da pokrene spor pred nadležnim sudom radi utvrđivanja ništavosti rešenja na osnovu kojeg je i  prestao radni odnos.

Na samom kraju možemo zaključiti da je zakonodavac prepoznao značaj i neophodnost zaštite od otkaza žena za vreme trudnoće i nakon porođaja, te adekvatno regulisao ovo pitanje, što se posebno odnosi na  zaposlene koje su radni odnos zasnovale na određeno vreme.

Bojana Bogojević

Diplomirani pravnik sa položenim pravosudnim ispitom

Specijalista za korporativno upravljanje

Expert za SDG

Accredited Climate Change Teacher

Climate Reality Leader

Zasadi drvo Ambasador

UNAccc Institute Honorary Executive Director for SDG Education

Tekst objavljen i od:

https://yumama.mondo.rs/trudnoca/posao-u-trudnoci/a46924/Pravnica-o-otkazu-u-trudnoci-i-posle-porodjaja.html

https://najboljamamanasvetu.com/zastita-od-otkaza-ugovora-o-radu-za-vreme-drugog-stanja-i-odsustva-sa-rada-radi-nege-i-posebne-nege-deteta/635f89acd4de34048decb443

https://casopisborba.rs/%D0%B7%D0%B0%D1%88%D1%82%D0%B8%D1%82%D0%B0-%D0%BE%D0%B4-%D0%BE%D1%82%D0%BA%D0%B0%D0%B7%D0%B0-%D1%83%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D0%B0-%D0%BE-%D1%80%D0%B0%D0%B4%D1%83-%D0%B7%D0%B0-%D0%B2%D1%80/

https://niskiportal.rs/vest/Bojana-Bogojevic-ZASTITA-OD-OTKAZA-UGOVORA-O-RADU

https://www.mojpedijatar.co.rs/zastita-od-otkaza-ugovora-o-radu-za-vreme-drugog-stanja-i-odsustva-sa-rada-radi-nege-i-posebne-nege-deteta/

MINIMALNA ZARADA  U REPUBLICI SRBIJI ZA 2023. GODINU

Na osnovu člana 112.  Zakona o radu,  Republike Srbije, Vlada Republike Srbije  usvojila je  Odluku o iznosu minimalne cene rada koja se odnosi na period januar – decembar 2023.godine. Odluka je objavljena u „Službenom glasniku RS“, broj 105 od 14.9.2022. godine.

Minimalna cena rada, bez poreza i doprinosa za obavezno socijalno osiguranje za narednu godinu iznosiće 230 dinara (neto) po radnom času i primenjivaće se od 01.01.2023.godine.

Zaposleni ima pravo na minimalnu zaradu za standardni učinak i vreme provedeno na radu.

Bitno je razjasniti j da je odredbama Zakona o radu regulisano da se minimalna zarada određuje na osnovu minimalne cene rada utvrđene u skladu sa zakonom, vremenom provedenim na radu i poreza i doprinosa koji se plaćaju iz zarade.

Poslodavac je dužan da minimalnu zaradu isplati zaposlenom u visini koja se određuje na osnovu odluke o minimalnoj ceni rada koja važi za mesec u kojem se vrši isplata.

Opštim aktom, odnosno ugovorom o radu utvrđuju se razlozi za donošenje odluke o uvođenju minimalne zarade.

Nakon što istekne rok od šest meseci od donošenja odluke kojom se  uvodi minimalna  zarada poslodavac je dužan da obavesti reprezentativni sindikat o razlozima za nastavak isplate minimalne zarade.

Minimalna cena rada ne može se utvrditi u nižem iznosu od minimalne cene rada utvrđene za prethodnu godinu.

Imajući u vidu najnovije povećanje minimalne zarade  neto minimalna zarada za isplate u toku 2023. godine će iznositi:

  • za mesec sa 160 radnih sati: 36.800,00 dinara.
  • za mesec sa 168 radnih sati: 38.640,00 dinara.
  • za mesec sa 176 radnih sati: 40.480,00 dinara.
  • za mesec sa 184 radna sata: 42.320,00 dinara.

Minimalna cena rada za 2023. godinu uvećana je za 14,3% u odnosu na minimalnu cenu rada iz 2022. godine.

Važno je navesti da je povećanje minimalne zarade  od 14,3% najveće procentualno povećanje minimalne zarade ikada u Republici Srbiji.

Sve isplate minimalne zarade zaključno sa 31.12.2022. godine vrše se po 201,22 dinara neto po radnom času a sve isplate koje se vrše od 1.1.2023. godine se vrše po 230,00 dinara po radnom času, bez obzira na mesec za koji se vrši isplata.

Na samom kraju važno je  podsetiti da se sve isplate minimalne zarade zaključno sa 31.12.2022. godine vrše po 201,22 dinara neto po radnom času a sve isplate koje se vrše od 1.1.2023. godine se vrše po 230 dinara po radnom času, bez obzira na mesec za koji se vrši isplata.

Bojana Bogojević

Diplomirani pravnik sa položenim pravosudnim ispitom

Specijalista za korporativno upravljanje

Expert za EU

UN Accredited Climate Change Teacher

Climate Reality Leader

Zasadi drvo Ambasador

Honorary Executive Director for SDG Education UNAccc Institute

Tekst objavljen i od strane:

https://najboljamamanasvetu.com/minimalna-zarada-u-republici-srbiji-za-2023-godinu/63432f9cc1e4db047ebe2bd6

https://www.mojpedijatar.co.rs/minimalna-zarada-u-republici-srbiji-za-2023-godinu/https://www.mojpedijatar.co.rs/minimalna-zarada-u-republici-srbiji-za-2023-godinu/https://www.mojpedijatar.co.rs/minimalna-zarada-u-republici-srbiji-za-2023-godinu/

https://niskiportal.rs/komentari/MINIMALNA-ZARADA-U-REPUBLICI-SRBIJI

SRBIJA OVERSHOOT DAY 2022 : 8 JULI 

„Zemlja pruža dovoljno da zadovolji svačije potrebe, ali ne i svačiju pohlepu.” Mahatma Gandi 

8 juli 2022. je  Overshoot Day za Republiku Srbiju. 

Šta to u stvari znači? 

To znači da kada bi ostatak stanovnika planete živeo na način na koji žive stanovnici Srbije Earth Overshoot Day bi bio 8.07.2022.godine. 

Ono što je za zabrinjavanje je podatak da Overshoot Day ukazuje na to da su  stanovnici Republike Srbije  u periodu od 1.januara do 8.jula koristili  u proseku onoliko iz prirode koliko se planeta obnavlja tokom cele godine, po osobi.

Da bi podaci bili zanimljiviji bitno je ukazati da je stanovnicima Republike Srbije potrebna  1,8 Srbija da podmire svoje potrebe sa sadašnjim načinom života. 

Izvor: Environment Cartoons by Chris Madden

Što se tiče poređenja sa zemljama u regionu i okruženju  pregled zemalja sa datumima izleda ovako: 

Slovenija: 18.04.2022.      ( 30.04.2021.)

Crna Gora: 17.05.2022.      ( 23.05.2021.)

Hrvatska: 29.05.2022.       ( 06.06.2021.)

BiH:   29.05.2022.      ( 17.06.2021.)

Severna Makedonija :  06.07.2022.  ( 10.07.2022.)

Rumunija : 11.06. 2022. (21.06.202.)

Albanija: 11.03.2022.     ( 12.10.2021.)

Bugarska : 09.06. 2022.     ( 10. 06. 2021.)

Mađarska : 30.05.2022.      ( 08.06.2021.) 

Kao što možemo primetiti, a što je ujedno i globalni trend svi znamo da nas je pandemija Covid 19 globalno usporila, zatvorila, te da smo zahvaljujući restrikcijama manje putovali, a samim time manje trošili fosilna goriva bar na ovaj način. Sa popuštanjem mera i sa žargonski rečeno otvaranjem zemalja izgleda da se vraćamo starim navikama. 

Ono što sa sigurnošću mogu da kažem je to da ukoliko zaista  želimo da zadržimo granicu zagrevanja od 1,5 stepeni Celzijusa, potrebne su nam drastične promene. Neophodan je izlazak iz naše zone komfora, što nije ni malo lak zadatak. Ali ukoliko želimo da imamo budućnost koja neće ličiti na postapokaliptične holivudske filmove svakodnevne promene za koje ćemo se opredeliti je najmanje što svako od nas kao pojedinac može da učini. 

Jer, da ne zaboravimo, da protiv klimatskih promena ne postoji vakcina i da je neophodno zajedničko i iznad svega kontinuirano delovanje kako bi se ovaj multidimenzionalni rizik uspešno rešio.  

Bojana Bogojević

Diplomirani pravnik sa položenim pravosudnim ispitom

Specijalista za korporativno upravljanje

Expert za EU

UN Accredited Climate Change Teacher

Climate Reality Leader

Zasadi drvo Ambasador

Honorary Executive Director for SDG Education UNaccc Institute

Tekst objavljen i od strane:

https://niskiportal.rs/vest/SRBIJA-OVERSHOOT-DAY-2022-8-JULI-

https://www.mojpedijatar.co.rs/8-juli-2022-je-overshoot-day-za-republiku-srbiju-sta-to-u-stvari-znaci/